Matica crnogorska Ogranak Cetinje i Centar za kulturu Prijestonice organizuju promociju publikacije „Milutin Milo Božović“, posvećene crnogorskom likovnom umjetniku i pedagogu sa Cetinja, čiji je stvaralački rad obilježio razvoj crnogorske likovne scene od druge polovine XX vijeka. Promocija će biti održana u četvrtak, 29. oktobra, u Centru za kulturu Prijestonice (Dvorski trg br. 1) na Cetinju, s početkom u 19 sati.
O publikaciji i umjetničkom nasljeđu Mila Božovića govoriće likovni umjetnik Luka Lagator, predsjednik Matice crnogorske Ogranka Cetinje, Marko Špadijer, publicista i urednik izdanja, Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti i Aleksandra Božović, magistarka vajarstva.
Nedavno objavljeno izdanje Matice crnogorske kroz izbor umjetničkih radova i zapise o stvaralaštvu predstavlja životni i umjetnički put autora koji je svojim djelovanjem ostavio značajan trag u crnogorskoj kulturi.
Milutin Milo Božović rođen je 1934. godine u Zagori na Cetinju. Nakon završene Pedagoške akademije u Nikšiću, na Odsjeku za likovno vaspitanje, gotovo četiri decenije radio je kao nastavnik likovnog vaspitanja u Osnovnoj školi „Njegoš“ na Cetinju, od 1959. do 1998. godine. Bio je jedan od osnivača i učesnik prvog Likovnog salona „13. novembar“, a od 1968. godine član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i, po tom osnovu, Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije.
Tokom umjetničkog rada boravio je na studijskim putovanjima u Italiji, Francuskoj, Španiji i Grčkoj, a učestvovao je i u radu stručnih žirija i upravnih tijela značajnih likovnih manifestacija i institucija. Bio je član Upravnog odbora Likovnog salona „13. novembar“ i Umjetničke kolonije u Danilovgradu. Pored likovnog stvaralaštva, interesovao se za arheologiju i istraživao tragove ljudskih staništa iz daleke prošlosti, a svoja sjećanja zabilježio je u knjizi „Davno prošlo vrijeme“. Autor je i spomen-biste narodnog heroja Sava Kažića na Barutani. Božović je preminuo na Cetinju 19. novembra 2019. godine.
Publikacija Matice crnogorske predstavlja doprinos očuvanju sjećanja na njegov umjetnički rad i pedagoško djelovanje, kao i vrednovanju stvaralaštva koje je postalo dio kulturne istorije Cetinja i Crne Gore.
0 Comments